Tablica

Početna

Pravilnik

Orijentacijske tablice

© Aurel-Med 2019. Sva prava pridržana. www.aurel-med.hr

Pitanje kompetentnosti u plastičnoj kirurgiji  Plastična kirurgija je specijalizacija koja se sastoji od estetske kirurgije i rekonstrukcijske kirurgije. Pojednostavljeno, dok rekonstrukcijska kirurgija vraća funkciju pojedinom organu ili organskom sustavu, estetska kirurgija mijenja, „modelira“ oblik tijela u smislu povećanja samopouzdanja pacijenta. Upravo estetska plastična kirurgija je oblast koja je zbog svoje lukrativnosti najviše izložena pogrešnoj uporabi i nekompetentnosti.   Da li u plastičnoj kirurgiji u Hrvatskoj danas vlada princip da „svi mogu raditi sve“ i da li je titula liječnika „carte blanche“ za sve procedure uopće? Očito da. Svjedoci smo brojnih slučajeva operacija povećavanja dojki od strane čeljusnih kirurga i specijalista za uho grlo nos, rekonstrukcije dojki od strane torakalnih kirurga i ginekologa a dermatolozi, stomatolozi pa čak i kozmetičari ne samo injiciraju botox već i “fillere“ za lice te sve agresivnije procedure na licu.   U reakcijama često možemo čuti kako se radi o „sujeti i zavisti“ licenciranih plastičnih kirurga u odnosu na one „nelicencirane“ na jednom profitabilnom tržištu privatne prakse. Može li ovakva praksa imati i ozbiljne negativne reperkusije na zdravlje pacijenata i pomutnju kod pacijenata tipa „tko radi što“? Može.   De jure, doista u hrvatskom zakonodavstvu, s pozicije kompetentnosti, ne postoji mogućnost da se zabrani nekom liječniku da radi bilo koju proceduru, poglavito ukoliko to radi u „diskreciji“ svoje privatne klinike. Ukoliko nekom liječniku nije „zakonski zabranjeno“ da radi neku proceduru, a usput se radi o profitabilnoj proceduri iz oblasti plastične kirurgije, naravno da će je i raditi. Ako nije zabranjeno, znači dozvoljeno je. Nije to samo naš problem. U Njemačkoj primjera radi, 20.000 registriranih ginekologa rade čak i rekonstrukcijske zahvate dojki, s trivijalnim opravdanjem da 1.000 licenciranih plastičnih kirurga u Njemačkoj „ne može stići“ obaviti potrebiti broj zahvata. Tek sada, nakon brojnih negativnih iskustava i kada je pitanje kompetentnosti postalo gorući problem, u skandinavskim zemljama, koje po mnogo čemu prednjače u EU, se ide s pozitivnim zakonodavstvom u smislu strogog zakonskog definiranja koji specijalisti mogu raditi koje procedure.   Što, de facto, znači pitanje kompetentnosti odnosno licenciranosti.   Po analogiji stvari pitanje licenciranosti u Hrvatskoj liječničkoj komori se može usporediti s pitanjem „vozačkih dozvola“ u prometu. Ima li potrebe prolaziti obuku za pojedine „kategorije“ tipa B, C, D i slično ili je dovoljno položiti vozački ispit, dobiti vozačku dozvolu, a sve ostalo je pitanje prakse. Prometni znaci su isti, ceste su iste, vozili motocikl, osobni automobil, kombi, kamion ili autobus. I što s osobnim sposobnostima pojedinog vozača i praksom. Činjenica je da su neki mladi vozači i bez vozačke dozvole „spretniji“ od nekih iskusnih i starijih vozača s vozačkim dozvolama. Istina je nažalost i da neki mladi vozači bez vozačkih dozvola imaju više „prakse u vožnji“ od nekih vozača ili vozačica koje imaju vozačku dozvolu ali se ne usuđuju češće voziti i na duže relacije. Treba li zbog toga ukinuti obuku za vozače pojedinih kategorija i polaganje vozačkog ispita? Naravno da ne treba. Na taj način bi se promoviralo „samoučenje vožnje“ i stjecanje prakse bez nadzora a ne kroz legalne vozačke škole. Da li bi takvi vozači „samoučeći se“ osposobljavali i kako pružiti hitnu medicinsku pomoć u slučaju prometne nezgode i kako postupiti? Da li bi takvi vozači bili opasnost za sve ostale sudionike u prometu? Sva spretnost i učenje bez nadzora čak i legislativno „pada u vodu“ kada se desi nezgoda. Prvo pitanje na Sudu nije da li ste Vi bili spretni i koliko ste prakse imali u vožnji već „da li ste imali valjanu vozačku dozvolu“. Od toga sve počinje. Potrošili smo decenije organizirajući sustav legalnih licenciranih auto škola uz edukaciju pod strogim nadzorom i polaganje ispita u smislu osposobljavanja za pojedine kategorije vozača. Sigurno da taj sustav nije savršen ali to znači da ga treba nadopuniti a ne ukinuti.   Ista je stvar i s edukacijom specijalista pojedine grane medicine, u ovom slučaju plastične kirurgije.   Većina „nelicenciranih“ plastičnih kirurga će reći da su prošli „razne tečajeve po svijetu“ o ovoj ili onoj proceduri te da imaju dovoljno „iskustva“ za takve procedure. Gdje su ga stekli? Da li su se učili i stjecali iskustva na svojim pacijentima bez nadzora u svojim privatnim poliklinikama? Da li su na tim tečajevima naučeni da prepoznaju komplikacije i da ih riješe? Poznato je da na tečajevima i simpozijima koji su nerijetko sponzorirani od strane farmaceutske industrije i proizvođača medicinskih proizvoda svi govore o pozitivnim aspektima i rezultatima. Rijetko kad i gdje o komplikacijama i rješavanju istih. I zašto onda neke od najrazvikanijih „estetskih“ privatnih poliklinika uopće ne daju svojim pacijentima otpusna pisma? Naravno. Na kraju otpusnog pisma mora stajati točno ime licence kakvo je u rješenju Hrvatske liječničke komore. Drugačije napisano je kazneno djelo „lažnog predstavljanja“.   Zamislimo hipotetsku situaciju. Specijalist čeljusne kirurgije ili specijalist uho, grlo nos radi liposukciju trbuha koju je naučio na „tečajevima“ obzirom se radi o „minimalno invazivnoj“ proceduri. Napravi penetraciju sondom u trbušnu šupljinu. Da li je on obučen da prepozna tu komplikaciju? Naravno da nije. Da li je obučen da riješi tu komplikaciju? Naravno da nije. Da stvar bude gora, on je najčešće sam u privatnoj praksi i nema mogućnost pozvati „kolegu s drugog odjela“ kliničke bolnice da mu pomogne.   Ili zamislimo istog specijalistu koji radi povećavanje dojki implantatima koje je naučio na „tečajevima i simpozijima po svijetu“. Sukladno incidenciji, jedna od osam žena će u svom životu dobiti karcinom dojke, s implantatima ili bez njih. Dakle neovisno od implantata. Ali da li će on znati u svoj zahvat povećanja dojki „ukalkulirati“ buduće možebitne situacije otežane dijagnostike dojke, evaluacije, limfoscintigrafije i lociranja „sentinel“ limfnog čvora i druge aspekte onkoplastične kirurgije dojki. Neće. Nije niti educiran za to.   Pitanje kompetentnosti podrazumijeva nekoliko aspekata koji se mogu decidirano navesti.   1. Prvo je pitanje legalne edukacije za pojedine procedure. To nisu „tečajevi po svijetu“ već specijalizacija i uža specijalizacija sukladno rješenju Ministarstva zdravlja. Već kratkim uvidom u Pravilnik o specijalističkom usavršavanju RH može se vidjeti kako su tamo decidirano navedeni zahvati koje specijalizant mora proći tijekom specijalizacije ili uže specijalizacije iz pojedine oblasti. U konkretnom naprijed navedenom slučaju specijalisti za čeljusnu kirurgiju ili uho grlo nos nemaju u edukaciji kirurgiju dojke niti liposukciju trbuha.  2. Drugo pitanje kompetentnosti je pitanje komplikacije.Kompetentan specijalist ili uži specijalist mora bit obučen prepoznati komplikaciju i samostalno je riješiti, poglavito u uvjetima privatne prakse. Činjenica je da se komplikacije svakome mogu dogoditi, imao on licencu ili ne, kao i prometna nezgoda. Ali komplikacija koja se mogla desiti licenciranom plastičnom kirurgu, u slučaju nelicenciranosti je, slijedom naprijed navedenog, liječnička pogreška. Ne sa namjerom, već iz razloga što nije bio educiran što i kako napraviti.   3. Slijedeće je pitanje „regionalnosti“.Pitanje „regionalnosti“ primjera radi „usta su blizu nazolabijalnim brazdama pa zašto onda stomatolozi ne bi mogli raditi „filere“ na licu. Činjenica je da su blizu, ali da karikiramo, blizu je onda i mozak, pa zašto isključiti po istoj logici i operacije na mozgu?   4. Slijedeće pitanje kompetentnosti je licenciranost. Edukacija, primjera radi, specijaliste i užeg specijaliste plastične kirurgije traje 6,5 godina. Nakon toga slijedi polaganje ispita i dobivanje licence komore na kojoj decidirano stoji za koju oblast je kompetentan i legalno se može koristiti i reklamirati samo tim nazivom. Specijalist „estetske kirurgije“ i „estetski kirurg“ je nepostojeća licenca i nepostojeća titula. Služi samo za „zamagljivanje“ kompetentnosti pred pacijentima na profitabilnom tržištu privatne prakse i protivno je Pravilniku o oglašavanju HLK-a. Čemu licence i specijalizacije ako „svi možemo raditi sve“?  Na žalost, često se na Sudu, u odštetnim zahtjevima zbog komplikacija, čuju se izjave tužitelja tipa „nisam znala da nije kompetentan specijalist za pojedini zahvat“. Sudska praksa nas uči drugačije. Oštećenik je suodgovoran ako sjedne u automobil s vozačem koji je vidno bio pod utjecajem alkohola i to ima snažne reperkusije na odštetni zahtjev. Legislativa nalaže „ignorantia uris nocens“. Neznanje ne opravdava. I ako niste znali da je nešto nedozvoljeno suodgovorni ste za to jer ste „morali znati“. Slično i s pitanjem kompentencije u plastičnoj kirurgiju. Pacijent se mora informirati o planiranom zahvatu i specijalisti koji će proceduru obaviti te potpisati informirati pristanak da je u cijelosti informiran i suglasan s mogućim komplikacijama i neželjenim ishodima. Licencu pojedinog specijaliste i užeg specijaliste je lako provjeriti na stranicama HLK-a a tu je za pomoć i pravna služba komore. 5. I na kraju, mada ne manje bitno, pitanje osiguranja od profesionalne odgovornosti je isto nešto o čemu mora i pacijent razmišljati. Ne može niti jedno osiguravajuće društvo, privatno ili državno, domaće ili strano, osigurati pojedinog specijalistu u smislu osiguranja od profesionalne odgovornosti za oblast za koju nije licenciran. To bi bilo kao osigurati vozilo koje nije prošlo tehnički pregled za uporabu u prometu. S velikom vjerojatnoćom se može reći da „dobra volja“ za profesionalnost i stručnost neće promijeniti ustaljenu praksu, poglavito na profitabilnom tržištu privatne prakse u oblasti plastične kirurgije. Samo pravna služba HLK i Ministarstva zdravlja u suradnji sa stručnim društvom HLZ-a mogu decidirano definirati koje specijalizacije i licence su potrebite za pojedine zahvate. Ne mora sve dobro ići sa „sjeverozapada“ i po logici „što južnije to tužnije“. Možemo i moramo nekada pokušati i prednjačiti u EU. Drugačije će se i dalje širiti kaotično i nesređeno stanje u ovoj oblasti s nesagledivim posljedicama na stručnost, profesionalnost i ugled naše struke ali najviše na zdravlje pacijenata koji su u ovom slučaju najveći gubitnici. Za početak bilo bi dobro da pacijenti prije operacije prvo provjere da li je njihov operater licencirani plastični kirurg. Između ostalog, zato i postoje oficijelne stranice HDPREK-a i ESPRAS-a,  odnosno HLK-a.  

Kontakt

Kompetentnosti

Doc.dr.sc. Zlatko Vlajčić prim.dr.med. Specijalist opći kirurg i subspecijalist plastični kirurg Klinika za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  Klinička bolnica „Dubrava“, Av. Gojka Šuška 6, 10000 Zagreb Stalni sudski vještak za oblast plastične kirurgije, Županijski sud u Zagrebu

zvlajcic@kbd.hr

AUREL-MED d.o.o. za djelatnost medicinskog vještačenja za oblast:opća kirurgija | plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija | opekline i ozljede šake   Urudžbeni pretinac OS Sesvete i OS Zagreb IBAN: HR2323400091110480453 Mob.     +385 098 60 77 60 E-mail

zlatkovlajcic@yahoo.com

Obrazac br. 2 (297×210 mm) (naziv i sjedište suda) POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA  Red. br.Prezime i imeAdresa, broj telefona i e-mail adresaZanimanjeStručna spremaPodručje vještačenjaBroj i datumrješenja oimenovanjuBroj i datumrješenja o razrješenjuPrimjedba 123456789 Obrazac br. 3 (297×210 mm) (naziv i sjedište suda) POPIS PRAVNIH OSOBA ZA OBAVLJANJE POSLOVA SUDSKOG VJEŠTAČENJA  Red. br.NazivIme i prezime stalnog sudskog vještaka zaposlenog u pravnoj osobiAdresa i broj telefonaPodručje vještačenjaRješenja o upisu u sudski registarBroj sudskog spisa i datum upisa u sudski registarBroj sudskog spisa i datum brisanjaPrimjedba 123456789 Obrazac br. 3 (297×210 mm) (naziv i sjedište suda) (Ministarstvo pravosuđa)POPIS STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA IZ DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE ILI DRŽAVA POTPISNICA SPORAZUMA O EUROPSKOM GOSPODARSKOM PROSTORU Red. br.Prezime i imeDržavljanstvoAdresa, broj telefona i e-mail adresaZanimanjeStručna spremaPodručje vještačenjaBroj i datumodluke o imenovanju u matičnoj državiBroj i datum rješenja o upisu u PopisPrimjedba 12345678910 CJENIKNAKNADA I NAGRADA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKACbr. 1. Materijalni troškovi  1. Korištenje vlastitog vozila2,00 kn po prijeđenom km 2. Javni prijevoz 3. Cestarina, tunelarina, mostarinatrajekt, parkiranjestvarni trošak 4. Dnevnicau visini dnevnice suca 5. Hotelski računstvarni trošak kao i za suca 6. Prijepis – stranica teksta4 boda – stranica tabela10 bodova 7. Crtanje skica30 do 100 bodova 8. Uredski materijal, omotnice,preslike, papir, HPT i drugostvarni trošak Cbr. 1. Materijalni troškovi  Bodova 1. Pristup na glavnu raspravu100 2. Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka do 50 km u jednom smjeru150 3. Pristup na glavnu raspravu izvan sjedišta vještaka više od 50 km u jednom smjeru200 4. Prisustvovanje na raspravi koja traje dulje od dva sata uz odgovarajuću stavku, nakon isteka od dva sata, pridodati po svakom započetom satu70 5. Izrada pisanog nalaza i mišljenja150 do 4.000 6. Interdisciplinarno vještačenje150 7. Vrijednost radnog sata35 8. Očevidpo satu Napomena: Ako se očevid obavlja izvan redovitog radnog vremena vrijednost sata uvećava se za:– rad noću -40%– rad subotom -25%– rad nedjeljom -35%– rad blagdanom -50%Cbr. 3. Financijsko-računovodstvena sekcija– obračun se vrši prema Cbr. 2.Cbr. 4. Građevinska sekcija bodova1. Izrada nacrta u mjerilu 50 do 3002. Izrada troškovnika s dokaznicama mjera po satu 35Cbr. 5. Sekcija MedicinaKlinička medicina bodova1. Pregled osoba i medicinske dokumentacije 1402. Provedba dodatnih pretraga 80Sudska medicina bodova1. Davanje nalaza i mišljenja 1602. Obdukcija prema odluci ministra zdravlja o visini troškova provođenja obdukcijeCbr. 6. Sekcija za promet i vozila bodova1. Procjena štete na vozilu 170 do 3002. Procjena vrijednosti vozila 1003. Utvrđivanje tehničke ispravnosti vozila 100 do 250Cbr. 7. Sekcija toksikologije bodova1. Davanje nalaza i mišljenja 1602. Uvid u izvornu dokumentaciju izvan suda po satuCbr. 8. Sekcija veterinarstva bodova1. Pregled životinje i veterinarske dokumentacije 1602. Provedba dodatnih pretraga 80Cbr. 9. Geodetska sekcija– obračun se vrši prema Cbr. 2.Cbr. 10. Sve ostale sekcije– obračun se vrši prema Cbr. 2.

Na temelju članka 126. stavak 6. Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13), ministar pravosuđa donosi PRAVILNIK O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA („Narodne novine“, broj 38/14) Članak 1.Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka te visina nagrade i naknade troškova za rad stalnih sudskih vještaka. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Članak 2.Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba za koju se u postupku imenovanja utvrdi da ispunjava sljedeće uvjete:1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,2. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,3. da je nakon završenog odgovarajućeg studija odnosno odgovarajuće škole radila na poslovima u struci i to:– najmanje 8 godina – ako je završila diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij,– najmanje 10 godina – ako je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij,– najmanje 12 godina – ako je završila odgovarajuću srednju školu, a za pojedinu struku nema odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija odnosno diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija,4. da je uspješno završila stručnu obuku,5. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu. Članak 3.Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koji su u svojoj matičnoj državi imenovani za stalne sudske vještake u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove stalnih sudskih vještaka u skladu s odlukom o imenovanju koju je donijelo nadležno tijelo u njihovoj matičnoj državi, na temelju rješenja Ministarstva pravosuđa kojim im se odobrava obavljanje poslova sudskog vještačenja za određeno područje. Članak 4.Pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja:– ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje, a što dokazuju rješenjem iz nadležnog sudskog registra,– ako je utvrđeno da su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima, što se dokazuje rješenjem o imenovanju za stalnog sudskog vještaka za područje određenog županijskog odnosno trgovačkog suda,– ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vještacima imaju zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.Na način propisan stavkom 1. podstavkom 1. i 2. ovog članka utvrđuje se ispunjava li pravna osoba, poseban zavod ili drugo tijelo znanstvene ustanove odnosno državno tijelo uvjete za obavljanje poslova sudskog vještačenja. POSTUPAK IMENOVANJA Članak 5.Postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka pokreće se zahtjevom koji se podnosi predsjedniku županijskog ili trgovačkog suda nadležnog prema prebivalištu podnositelja zahtjeva odnosno sjedištu pravne osobe.Fizička osoba zahtjevu prilaže životopis te dokaze o ispunjavanju uvjeta za imenovanje iz članka 2. ovog Pravilnika. Zahtjevu se može priložiti popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova.Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru dužni su dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 2. ovog Pravilnika priložiti u izvorniku ili ovjerenoj preslici te ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik.Zahtjev može podnijeti i pravna osoba za svog zaposlenika pod uvjetom da je zaposlenik dao svoj pristanak u pisanom obliku i da ispunjava uvjete iz članka 2. ovog Pravilnika.Predsjednik suda procijenit će kada se za sudskog vještaka može imenovati osoba iz članka 2. stavak 1. točka 3. podstavak 3. ovog Pravilnika.Ako predsjednik županijskog odnosno trgovačkog suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članka 2. ovoga Pravilnika ili da je zahtjev nepotpun, odbacit će ga rješenjem.Protiv rješenja iz stavka 5. ovog članka dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Članak 6.Ako kandidat za stalnog sudskog vještaka ispunjava uvjete iz članka 2. ovog Pravilnika, predsjednik odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda prije donošenja odluke o imenovanju za stalnog sudskog vještaka uputit će kandidata na stručnu obuku u odgovarajuću strukovnu udrugu stalnih sudskih vještaka.Stručna obuka obavljat će se prema programu što ga za svaku djelatnost odnosno struku utvrđuje odgovarajuća strukovna udruga.Stručna obuka ne može trajati dulje od jedne godine.Strukovne udruge dužne su imenovati mentore za stručnu obuku. Za mentora se može imenovati stalni sudski vještak koji ima najmanje pet godina iskustva u obavljanju poslova sudskog vještačenja. Popis mentora dostavlja se županijskim i trgovačkim sudovima. Članak 7.Sposobnost kandidata za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka utvrđuje se na temelju izvješća o provedenoj stručnoj obuci kod stalnog sudskog vještaka odgovarajuće struke pod čijim je nadzorom kandidat dužan obaviti najmanje pet vještačenja i u njima izraditi nalaz i mišljenje.Nakon obavljene stručne obuke odgovarajuća strukovna udruga dužna je na temelju izvješća stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat bio na stručnoj obuci (mentora) u roku od mjesec dana izraditi mišljenje u pisanom obliku o uspješnosti obavljene obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova sudskog vještačenja i dostaviti ga predsjedniku odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda.U mišljenju o obavljenoj stručnoj obuci mora se navesti naziv suda i poslovni broj svakog predmeta u kojima je kandidat sudjelovao u izradi mišljenja i nalaza, kao i ime i prezime stalnog sudskog vještaka kod kojeg je kandidat obavljao stručnu obuku. Članak 8.Strukovne udruge dužne su županijske i trgovačke sudove izvijestiti o programima stručne obuke i godišnjem rasporedu održavanja stručne obuke.Nadzor nad provođenjem stručne obuke stalnih sudskih vještaka u odgovarajućoj strukovnoj udruzi obavljaju Ministarstvo pravosuđa i nadležni županijski odnosno trgovački sud prema rasporedu kojeg donosi ministar pravosuđa. O provedenom nadzoru sastavlja se pisano izvješće. Članak 9.Prije imenovanja za stalnog sudskog vještaka kandidat je dužan predsjedniku županijskog odnosno trgovačkog suda koji je nadležan za njegovo imenovanje dostaviti dokaz o sklopljenom ugovoru o obveznom osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog sudskog vještaka.Najniža svota osiguranja iznosi 200.000,00 kuna.Na početku svake kalendarske godine imenovani stalni sudski vještak dužan je predsjedniku nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju za tekuću godinu.Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka smisleno se primjenjuju i na pravne osobe koje su registrirane za obavljanje vještačenja.Stalni sudski vještak može se i dodatno osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka za pojedini slučaj, ovisno o predmetu u kojem obavlja vještačenje.Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi. Članak 10.Nakon završene stručne obuke i prikupljenih dokaza o ispunjavanju uvjeta za imenovanje stalnim sudskim vještakom, predsjednik odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda odlučit će o zahtjevu.O zahtjevu se odlučuje rješenjem.Stalni sudski vještak imenuje se na vrijeme od četiri godine.Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dostave rješenja. Članak 11.Imenovani stalni sudski vještak daje prisegu pred predsjednikom suda koji ga je imenovao za vještaka.Sadržaj prisege glasi:»Prisežem svojom čašću da ću povjerena mi vještačenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke.«Stalni sudski vještak potpisat će prisegu. Članak 12.Nakon proteka vremena na koje je imenovan stalni sudski vještak može biti ponovno imenovan na vrijeme od četiri godine.Zahtjev za ponovno imenovanje podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka roka na koje je imenovan.Uz zahtjev za ponovno imenovanje kandidat je dužan dostaviti dokaz iz članka 2. stavak 1. točka 2. ovog Pravilnika. Zahtjevu se prilaže i popis predmeta u kojima je obavio vještačenje i potvrdu o stručnom usavršavanju.Za stalnog sudskog vještaka ne može se ponovno imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu. Prije ponovnog imenovanja za stalnog sudskog vještaka predsjednik nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda utvrdit će da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak i da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu.Predsjednik suda donijet će rješenje o ponovnom imenovanju.Protiv rješenja iz stavka 5. ovog članka dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.U postupku ponovnog imenovanja stalnog sudskog vještaka, kao i u postupku proširenja područja vještačenja već imenovanog sudskog vještaka, vještak nije dužan obaviti stručnu obuku niti dati prisegu. Članak 13.Imenovanog stalnog sudskog vještaka razriješit će predsjednik odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda:– ako to sam zatraži,– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti iz područja za koje je imenovan,– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu,– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja,– ako ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,– ako povrijedi odredbe članka 17. ovog Pravilnika.Protiv rješenja o razrješenju dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dostave rješenja. Članak 14.U postupku imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. DUŽNOSTI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Članak 15.Stalni sudski vještak dužan se pridržavati rokova određenih odlukom kojom mu je vještačenje povjereno.Ako vještak iz objektivnih razloga ne može dovršiti vještačenje u zadanom roku, dužan je najkasnije u roku od 8 dana prije isteka navedenog roka sudu podnijeti izvješće o razlozima zbog kojih nije u mogućnosti dovršiti vještačenje, kratki prikaz rezultata do tada obavljenih radnji te navesti rok do kojeg će obaviti vještačenje. Članak 16.U složenijim vještačenjima za koja je određen dulji rok za izradu nalaza i mišljenja vještak je dužan jednom mjesečno podnijeti sudu kratko izvješće o rezultatima do tada obavljenih radnji. Članak 17.Stalni sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu sve ono što je saznao u obavljanju poslova stalnog sudskog vještaka.Stalnom sudskom vještaku odnosno pravnoj osobi koja obavlja poslove sudskog vještačenja zabranjeno je isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama te reklamiranje, osim isticanja uobičajene oznake na adresi sjedišta stalnog sudskog vještaka. Članak 18.Stalni sudski vještak dužan se stručno usavršavati i stjecati stručna znanja iz područja za koja je imenovan stalnim sudskim vještakom. Članak 19.Rad stalnih sudskih vještaka dužni su pratiti predsjednici županijskih odnosno trgovačkih sudova koji su ih imenovali te predsjednici sudova i državni odvjetnici i o svojim zapažanjima obavještavati predsjednike nadležnih županijskih odnosno trgovačkih sudova.Primjedbe na ponašanje stalnog sudskog vještaka mogu podnijeti i stranke odnosno njihovi punomoćnici te strukovne udruge. Primjedbe se podnose predsjedniku suda koji je imenovao vještaka. Članak 20.Stalnom sudskom vještaku koji ne poštuje sud ili stranke, ne preuzima dodijeljene mu predmete, ne opravda zašto u roku nije dovršio povjereno mu vještačenje ili iz drugih ozbiljnih razloga može se privremeno uskratiti obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka najmanje tri mjeseca, a najdulje godinu dana.Rješenje o privremenoj uskrati obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka donosi predsjednik suda koji je imenovao stalnog sudskog vještaka. Članak 21.Stalni sudski vještak protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a koji čini zapreku za prijam u državnu službu, dužan je odmah po saznanju o tome obavijestiti predsjednika suda koji ga je imenovao te obustaviti rad na predmetima koji su mu dodijeljeni radi izrade nalaza i mišljenja.Stalnom sudskom vještaku protiv kojeg se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela iz stavka 1. ovog članka izreći će se privremena zabrana obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka.Rješenje o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka donosi predsjednik suda koji je imenovao stalnog sudskog vještaka.Privremena zabrana traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Članak 22.Protiv rješenja iz članka 20. stavak 2. i članka 21. stavka 3. ovog Pravilnika dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dostave rješenja.Predsjednik suda proslijedit će rješenje o privremenoj uskrati i privremenoj zabrani obavljanja poslova vještačenja svim sucima suda u kojem je predsjednik, predsjednicima općinskih, prekršajnih, upravnih i trgovačkih sudova te Ministarstvu pravosuđa. Članak 23.Stalni sudski vještak dužan je sudu koji ga je imenovao odmah prijaviti svaku promjenu svojih podataka.Sud je promjene iz stavka 1. ovog članka dužan odmah unijeti u popis u koji je navedeni sudski vještak upisan. PRAVA STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA 1. Pravo na nagradu Članak 24.Za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Nagradu utvrđuje sud prema posebnom cjeniku naknada i nagrada stalnih sudskih vještaka, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.Nagrada se određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a.Nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda ili državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.Ako je nagrada obračunata u satima, vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke. Članak 25.Nagrada za vještačenje povjereno pravnoj osobi pripada toj pravnoj osobi.Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučajevima kada je vještačenje povjereno državnom tijelu, stručnoj ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koji to vještačenje ne obavljaju kao svoju registriranu djelatnost. Članak 26.Ako je vještačenje nužno obaviti pod otežanim uvjetima (noću od 22,00 do 06,00 sati, u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, na otvorenom prostoru i sl.) te u dane tjednog odmora, državnog blagdana ili neradnog dana, iznos nagrada iz cjenika nagrada stalnih sudskih vještaka uvećava se za 100%. Članak 27.Kada za pojedine vrste vještačenja koje obavljaju pravne osobe iz članka 4. ovog Pravilnika postoji poseban cjenik usluga, sud će nagradu za obavljeno vještačenje odrediti prema tom cjeniku. 2. Pravo na naknadu putnih troškova Članak 28.Pravo na naknadu putnih troškova obuhvaća naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa.Troškovi iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta stalnog sudskog vještaka do mjesta gdje treba obaviti vještačenje kao i za povratak u mjesto njegovog prebivališta odnosno boravišta. Ovi troškovi obuhvaćaju i izdatke za prijevoz sredstvima javnog prometa u mjestu prebivališta odnosno boravišta stalnog sudskog vještaka.Sredstva javnog prometa u smislu ovog Pravilnika su tramvaj, vlak, autobus, brod i zrakoplov.Ako se za obavljanje vještačenja ne može koristiti sredstvo javnog prometa, stalni sudski vještak ima pravo na korištenje osobnog automobila prema pravilima koja se primjenjuju na suce.Ako je stalni sudski vještak koristio osobni automobil za potrebe vještačenja, dužan je priložiti izvješće o prijeđenom broju kilometara na najkraćoj dionici puta prema podacima Hrvatskog autokluba. Članak 29.Pravo na naknadu putnih troškova stalnom sudskom vještaku pripada za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prometnim sredstvom.Putni troškovi obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava (računa) kojima se dokazuju putni troškovi i drugi izdaci navedeni u putnom nalogu. Članak 30.Za vrijeme obavljanja poslova sudskog vještačenja izvan mjesta prebivališta preko 8 – 12 sati vještaku pripada pravo na naknadu u visini 1/2 dnevnice, a za vrijeme provedeno preko 12 – 24 sata cijela dnevnica u visini koja se priznaje sucu suda koji vodi postupak.Izdaci za smještaj (noćenje) priznaju se stalnom sudskom vještaku u punom iznosu prema priloženom računu do visine koja se priznaje sucu suda koji vodi postupak. PEČAT Članak 31.Stalni sudski vještak u obavljanju poslova sudskog vještačenja koristi svoj pečat.Stalni sudski vještak dužan je pečat izraditi o vlastitom trošku.Pečat je okruglog oblika, bez grba Republike Hrvatske, promjera 38 mm. Tekst pečata sadrži ime, prezime i adresu stalnog sudskog vještaka, naznaku »stalni sudski vještak« i naznaku jednog ili više područja vještačenja za koja je imenovan.Otisak pečata je plave boje.Stalni sudski vještak dužan je otisak svog pečata i vlastoručni potpis pohraniti u sudu koji je imenovao stalnog sudskog vještaka.Pravne osobe u obavljanju poslova sudskog vještačenja koriste svoj pečat. NATPISNA PLOČA Članak 32.Stalni sudski vještak dužan je na zgradu u kojoj obavlja djelatnost o svom trošku postaviti natpisnu ploču koja sadrži ime i prezime stalnog sudskog vještaka te naznaku »stalni sudski vještak« i naznaku jednog ili više područja vještačenja za koja je imenovan. ISKAZNICA Članak 33.Stalni sudski vještak ima službenu iskaznicu.Službenu iskaznicu stalnom sudskom vještaku izdaje predsjednik županijskog odnosno trgovačkog suda koji ga je imenovao.Nakon davanja prisege imenovani stalni sudski vještak predsjedniku nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda podnosi zahtjev za izdavanje službene iskaznice. Uz zahtjev se prilažu i dvije fotografije veličine 28x32 mm.Službena iskaznica je pravokutnog oblika veličine 8,5 x 5,5 cm na kartonskoj podlozi ili pergamentu bijele boje.Službena iskaznica izrađuje se tehnikom zaštitnog tiska Republike Hrvatske.Obrazac službene iskaznice za stalne sudske vještake s odgovarajućim sadržajem otisnut je u prilogu ovog Pravilnika (obrazac broj 1). Članak 34.O izdanim službenim iskaznicama iz članka 33. ovog Pravilnika u nadležnom županijskom odnosno trgovačkom sudu vodi se evidencija.Evidencija iz stavka 1. ovog članka sadrži redni broj, ime i prezime stalnog sudskog vještaka kojem je izdana službena iskaznica, osobni identifikacijski broj (OIB), datum izdavanja, vrijeme trajanja ovlaštenja, datum i razlog privremenog oduzimanja i rubriku za napomene. Članak 35.Službena iskaznica oduzima se stalnom sudskom vještaku kada mu je izrečena privremena uskrata odnosno privremena zabrana obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka, a poništava se kada mu prestane pravo na obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka za koje mu je izdana. Članak 36.Ako stalni sudski vještak izgubi službenu iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome odmah obavijestiti predsjednika nadležnog županijskog odnosno trgovačkog suda radi pokretanja postupka za brisanje nestale službene iskaznice iz evidencije i izdavanja nove.Stalni sudski vještak koji je izgubio službenu iskaznicu ili je na drugi način ostao bez nje dužan je istu oglasiti nevažećom u »Narodnim novinama« i podnijeti zahtjev za izdavanje nove iskaznice.Nova službena iskaznica pod drugim rednim brojem izdat će se stalnom sudskom vještaku tek nakon što izgubljena ili na drugi način nestala službena iskaznica bude oglašena nevažećom. POPISI STALNIH SUDSKIH VJEŠTAKA Članak 37.Županijski odnosno trgovački sudovi imenovane stalne sudske vještake upisuju u Popis stalnih sudskih vještaka po pojedinim područjima vještačenja prema obrascu broj 2 koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Članak 38.Županijski odnosno trgovački sudovi pravne osobe iz članka 4. ovog Pravilnika upisuju u Popis pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja prema obrascu broj 3 koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Članak 39.Predsjednici županijskih i trgovačkih sudova dužni su Ministarstvu pravosuđa u roku od 15 dana od dana donošenja dostaviti primjerak rješenja o imenovanju, ponovnom imenovanju, privremenoj uskrati, privremenoj zabrani i razrješenju stalnih sudskih vještaka te Ministarstvo obavijestiti o svakoj promjeni njihovih podataka. Članak 40.Ministarstvo pravosuđa vodi jedinstveni elektronički popis stalnih sudskih vještaka po pojedinim područjima vještačenja i pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja za područje cijele Republike Hrvatske.Ministarstvo pravosuđa će po službenoj dužnosti iz popisa iz stavka 1. ovog članka brisati one sudske vještake koji nisu ponovno imenovani, koji su razriješeni, umrli ili im je izrečena privremena uskrata ili privremena zabrana obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka te pravne osobe koje su prestale s radom ili koje su prestale obavljati poslove sudskog vještačenja.Ministarstvo pravosuđa jedinstveni elektronički popis iz stavka 1. ovog članka objavljuje na svojoj internetskoj stranici. Članak 41.Županijski, trgovački i općinski sudovi objavit će na svojoj oglasnoj ploči i internetskoj stranici obavijest o mogućnosti uvida stranaka u Popis stalnih sudskih vještaka i u Popis pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja.Uvid u popise iz stavka 1. ovog članka obavlja se u uredu predsjednika suda. Članak 42.Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koji su u svojoj matičnoj državi imenovani za stalnog sudskog vještaka upisuju se u Popis stalnih sudskih vještaka iz država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koji vodi Ministarstvo pravosuđa (obrazac broj 4).Zahtjev za upis podnosi se Ministarstvu pravosuđa. Uz zahtjev se u izvorniku ili ovjerenoj preslici te ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik prilaže odluka o imenovanju za stalnog sudskog vještaka, dokaz o državljanstvu i dokaz da je sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti.Ministarstvo pravosuđa o zahtjevu donosi rješenje protiv kojeg je dopušteno pokrenuti upravni spor.Ako je odlukom o imenovanju u matičnoj državi sudski vještak imenovan na određeno vrijeme, Ministarstvo pravosuđa će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje upisanog stalnog sudskog vještaka iz Popisa iz stavka 1. ovog članka po isteku vremena na koje je imenovan, osim ako prije isteka tog vremena Ministarstvu pravosuđa ne bude dostavljena odluka o ponovnom imenovanju koju je donijelo nadležno tijelo u matičnoj državi stalnog sudskog vještaka.Stalni sudski vještaci iz stavka 1. ovoga članka koji su upisani u Popis stalnih sudskih vještaka dužni su bez odgode obavijestiti Ministarstvo pravosuđa o svakoj promjeni upisanih podataka. Članak 43.Stalni sudski vještaci iz članka 42. stavak 1. ovog Pravilnika koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju povremeno obavljati poslove vještačenja dužni su prije početka obavljanja tih poslova Ministarstvu pravosuđa podnijeti pisanu izjavu o namjeri obavljanja poslova sudskog vještačenja u Republici Hrvatskoj.Izjava iz stavka 1. ovog članka podnosi se Ministarstvu pravosuđa i za svaku godinu u kojoj namjerava obavljati poslove sudskog vještačenja. Članak 44.Popisi stalnih sudskih vještaka i pravnih osoba iz članka 37., 38., 40. i 42. ovog Pravilnika moraju se voditi uredno i na vrijeme. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 45.Za vještake koji su imenovani za vještačenje u pojedinim predmetima na temelju posebnih propisa smisleno se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika o nagradi i naknadama troškova. Članak 46.Stalni sudski vještaci dužni su izraditi pečat iz članka 31. ovog Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 47.Službene iskaznice izdat će se stalnim sudskim vještacima u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 48.Jedinstveni elektronički popis stalnih sudskih vještaka po pojedinim područjima vještačenja i pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog vještačenja za područje cijele Republike Hrvatske Ministarstvo pravosuđa ustrojit će roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Članak 49.Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (»Narodne novine« broj 88/08, 8/09, 126/11 i 120/12). Članak 50.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Obrazac br. 1 (8,5x5,5 mm) – službena iskaznica

Poštovani,   Nadam se da Vam ova tvrtka i privatne usluge medicinskog vještačenja odnosno medicinske ekspertize, nikada neće zatrebati. No, ako se ipak desi neželjeni slučaj iz oblasti:   - plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija - opekline i ozljede šake - opća kirurgija   u smislu: sumnje u ispravnost liječenja, pitanje kompetentnosti operatera za pojedinu proceduru („da li je moj izabrani operater bio ili jest adekvatno educiran i licenciran za određenu operaciju“?), nezadovoljstva ishodom liječenja, komplikacije liječenja, liječničke pogreške, stručno mišljenje u smislu upita „koja operacija i koji operater“, osnovanosti odštetnog zahtjeva, pitanja smanjenja radne sposobnosti, odnosno invalidnosti.   Tada bi ova tvrtka mogla biti dobra adresa za Vas.   S pozicije skoro 20 godina iskustva stalnog sudskog vještaka za oblast opće i plastične kirurgije (od 26.09.2000, Županijski sud u Zagrebu), te preko 1000 izrađenih vještačenja, jasno da postoji značajna masa znanja i iskustva. No, najvažnije je ipak dugogodišnje kliničko znanje i iskustvo iz navedene specijalističke odnosno subspecijalističke oblasti.   Tim više što je AUREL-MED d.o.o., koliko mi je poznato, prva tvrtka u Republici Hrvatskoj, registrirana za usluge medicinskog vještačenja (registracija Trgovačkog suda u Zagrebu) i kao takva na oficijelnom popisu i „sudačke mreže“ (http://www.sudacka-mreza.hr/) .   Kada govorimo o osnovanosti odštetnog zahtjeva, govorimo isključivo s pozicije medicinskog mišljenja, dok se s pravne pozicije valja obratiti kvalitetnim i specijaliziranim odvjetničkim društvima.  Moja preporuka je svakako odvjetnik Marko Golubić (odvjetnik.golubic@vip.hr) i OD Mađarić&Lui (http://www.odml.hr/). Vezano za pitanje kompetentnosti pojedinog operatera za zahvate iz oblasti plastične kirurgije dajte si vremena i pročitati članak u privitku. Možda će Vam biti jasnije o čemu se radi.   Kao redoviti član Hrvatskog društvo za medicinska vještačenja Hrvatskog liječničkog zbora želim navesti i ovdje priložiti „Orijentacijske medicinske tablice za procjenu smanjenja životne aktivnosti - SŽA)„ navedenog Društva, izrađene u suradnji sa kolegama iz Medicinske sekcije Hrvatskog društva sudskih vještaka („Tablice su pretpostavka za ujednačavanje kriterija kod medicinskog vještačenja  smanjene životne aktivnosti (SŽA) u ocjeni neimovinske štete  koja predstavlja jednu od kvalifikatornih činjenica za prosudbu povrede prava osobnosti, a definirana je  Zakonom o obveznim odnosima  iz 2005. godine“). Naravno, ove tablice su samo orijentacijske i za korištenje istih je potrebito znanje i iskustvo medicinskih eksperata. I na kraju. Cjenik i forma usluge privatne medicinske ekspertize je u cijelosti analogan PRAVILNIKU O STALNIM SUDSKIM VJEŠTACIMA, („Narodne novine“, broj 38/14).

Orijentacijske tablice